BikeGremlin pretraga...

SEO backlinkovi i linkovi objašnjeni

U posebnom članku objasnio sam šta je to SEO i kako se radi na nivou sajta. U tom istom članku objasnio sam i kako se prave linkovi. Preporučujem da prvo pročitate ceo taj članak, pre čitanja ovog. Drugim rečima: podrazumeva se da već znate šta su alt i meta tagovi, mape sajta i ostali elementarni pojmovi, kao i kako pravilno kreirati hiper-linkove. Ovde ćemo se baviti prvenstveno pojmom backlink-a i autoriteta domena, kao i njihovim uticajem na SEO i rangiranje sajta na rezultatima pretrage (pretpostavljam da je ovo poslednje razlog iz kojeg ste došli na ovu stranicu).

Napomena: nisam, niti tvrdim da jesam neki SEO ekspert (“nindža”, ili kako je sad već popularno). Sve ovde date informacije su: “koliko ja znam (i iz mog iskustva)”.

Sadržaj:

  1. Autoritet domena
    1.1. Domen naspram sajta
    1.2. Šta je to autoritet domena?
  2. Interni i eksterni linkovi
  3. Backlinkovi
    3.1. Tekst hiperlinka (eng. “anchor text”)
    3.2. Nofollow i do follow backlinkovi
  4. 301 redirekcije (trajne) i SEO
  5. Česte SEO greške
    5.1. Opterećivanje ključnim rečima
    5.2. Spamovanje backlinkovima
    5.3. Kupovanje backlinkova, liste za prijavljivanje sajtova
  6. Zaključak i izvori


1. Autoritet domena

Da bi se bolje razumela cela priča oko backlinkova, pre nego i objasnim šta je to, prvo je važno shvatiti ovaj pojam: “Autoritet domena”.

1.1. Domen naspram sajta

U posebnom članku objasnio sam šta su to domen i pod-domen. Ovaj sajt nalazi se na:
https://io.bikegremlin.com
što je io. pod-domen bikegremlin.com domena i koristi isključivo https: protokol (SSL/TLS enkripcija).

Iako se značenja termina donekle preklapaju, sajt nije isto što i domen. Jedan domen može imati više sajtova na različitim adresama, ili/i pod-domenima. Na primer: neke kompanije koriste svojdomen.com/blog za kompanijski blog sajt. Dok druge koriste blog.svojdomen.com za isto.

Sajt, ili sajtovi (ako ih ima više na istom domenu) doprinose autoritetu domena – pomažući ako su kvalitetni, odmažući ako su sra… loši.

1.2. Šta je to autoritet domena?

Ako čitate ovaj članak, verovatno se bavite nekim sajtom, pa su vam sigurno poznati i sajtovi poput Google.com i WordPress.org. Ova dva domena su veoma cenjena u svojim branšama. Biciklistima je sigurno (pored bicikl.bikegremlin.com 🙂 ) poznat i sheldonbrown.com. Ali, da li ste čuli za “Killa’s Garage” sajt? Skidam kapu ako jeste. Killa’s Garage je sajt koji se bavi ređe diskutovanim temama vezanim za mehaniku bicikala. Sa odlično napisanim člancima, ja ga volim.

Da li već naslućujete šta je to autoritet domena? Što je neki sajt poznatiji i priznatiji, to više autoriteta donosi svom domenu.

Kako se ocenjuje kvalitet sajta? Nekoliko stvari utiče na rangiranje:

  • Kvalitet samog sadržaja – koliko dobro objašnjava temu kojom se bavi. Pod ovim ne mislim samo na tekst i slike. Važno je da sajt bude brz, bezbedan i dobro vizuelno dizajniran. Kompletan ugođaj koji se pruža posetiocu se računa.
  • Kvalitet linkova ka tom sadržaju – tj. da li su stranice koje linkuju ka sadržaju isto kvalitetne i vezane za temu tog sadržaja. Ne mogu u sred ovog teksta postaviti link ka nekom fashion blog-u, bilo bi potpuno sumanuto, čak bih to smatrao i spam-om. Takvi su i gore postavljeni linkovi vezani za biciklizam, s tim što sam njih koristio s dobrim razlogom – kao primer (pošto nisam mogao smisliti bolji, nadam se da ne zamerate).
  • Autoritet domena sajtova koji linkuju ka sadržaju.
  • Broj linkova ka sadržaju – kvalitet linkova i autoritet domena sajta koji linkuje su puno važniji od broja linkova, ali i veći broj linkova pomaže.

Autoritet domena je kao ugled, ili poverenje: traži puno vremena i truda da se izgradi, a jedna greška ga može upropastiti. Zato je važno da pazite kakav kvalitet sadržaja stavljate na sajt, da sajt bude dobro zaštićen, optimizovan (brz) i da se izabere dobar hosting.

Obično se izražava brojem od 1 do 100. Na primer: autoritet domena google.com je preko 95, dok je bikegremlin.com od 15 do 30, u zavisnosti od alata za proveru koji se koristi. Koristiću ovaj alat za proveru autoriteta domena kao referencu, pa videti za nekoliko godina kako napreduje. 🙂


2. Interni i eksterni linkovi

Interni linkovi na sajtu su oni koji pokazuju ka drugim stranicama istog sajta.
Eksterni linkovi su oni koji pokazuju ka drugim sajtovima.

Dijagram prikaz internih, eksternih linkova i backlinkova
Dijagram prikaz internih, eksternih linkova i backlinkova

U uvodu ovog članka, kao i u poglavlju 1.1. sam postavio nekoliko internih linkova – tj. linkova na isti ovaj sajt. Princip kojih se držim su sledeći:

  • Ako koristim neki termin koji nije objašnjen (a nije nešto što se podrazumeva da baš svi znaju), a njegovo objašnjenje bi zauzelo previše mesta i učinilo datu stranicu prevelikom, to napišem u posebnom članku i postavim link.
  • Kada postoje već članci sa srodnom temom, ili nešto što mislim da bi čitaoca moglo zanimati, to isto često linkujem.
  • Ako nemam odgovarajućeg sadržaja na sajtu, ili nađem željenu temu veoma kvalitetno objašnjenu na sajtu koji je dobar (brz, bezbedan, dobro dizajniran), onda linkujem ka tom sadržaju – što su eksterni linkovi (ne interni), tj. ja tom sajtu kreiram backlinkove – što nas dovodi do narednog poglavlja.

Praktičan primer:

Recimo da prodajete uslugu mejl hosting servisa. Hoćete da vas ljudi pronađu na Internetu kad guglaju: “mejl hosting”. Šta bih ja uradio?

  • Napisao bih prvo članak koji navodi sve vodeće (popularne) provajdere ovih usluga, uključujući i moju, sa kratkim pregledom ponude, cena, prednosti i mana.
  • Napisao bih seriju članaka koji objašnjavaju pojedinosti, detalje, svake od tih ponuda.
  • Napisao bih kako podesiti sajt za korištenje spoljnog mejl servisa u cPanel-u i DirectAdmin-u.
  • Poseban članak koji objašnjava prednosti i mane korištenja posebnog mejl servisa, umesto onog koji većina shared hosting provajdera nudi uračunate u cenu (tj. “besplatno”).
  • Članak posvećen mojoj ponudi – sa objektivno opisanim prednostima i manama i za koju namenu je to bolji izbor od konkurentskog.
  • Sledeće na redu bi bila baza znanja, sa savetima kako se podešava moj servis, u zavisnosti od toga da li se koristi Cloudflare, cPanel-ov, ili DirectAdmin-ov DNS.
  • Svako često postavljeno pitanje klijenata je tema za poseban članak.
  • Svaki problem koji se morao prevazići, kao i svaka greška su tema za članke: kako je do toga došlo i kako je sprečeno da se ponove u budućnosti.
  • Za sve to vreme, svaka stranica treba da linkuje ka drugim stranicama kada god je to primereno.


3. Backlinkovi

Backlink je link sa nekog drugog sajta ka našem sajtu.

Kada sajtovi sa domena koji ima visok autoritet linkuju ka stranici vašeg sajta, sa stranice koja se bavi povezanom tematikom, tada raste autoritet vašeg domena i kvalitet vašeg sajta biva šire priznat.

Na autoritet domena, što u velikoj meri utiče i na rangiranje sadržaja sajta, može se uticati na tri načina:

  • Pravljenjem kvalitetnog sadržaja (kako je objašnjeno u poglavlju 1.2.).
  • Dobrim internim linkovima.
  • Kvalitetnim backlinkovima.

Kvalitetan sadržaj, ako ga ima dovoljno i pravite dobre interne linkove, će isplivati pre ili kasnije. Ipak, dok ne ispliva, šta se može uraditi da ljudi saznaju za njega? Tu dolazimo do jedinog aspekta na koji nemate direktan uticaj, a veoma je važan: backlinkovi.

Naravno, kada stignete na prvu stranicu Gugla sa dobrim sadržajem, ljudi će sami deliti te linkove i linkovati na taj sadržaj sa svojih sajtova. Na taj način će se autoritet vašeg domena povećavati a i pojedinačne stranice vašeg sajta će biti još bolje rangirane na rezultatima pretrage (SERP – eng. Search Engine Results Page). Ali šta raditi sa sajtom i domenom koji još nisu poznati?

Podrazumeva se da imate dobar sadržaj (svodi se na to, s koje god strane da se pogleda). Pratite grupe na društvenim mrežama i forume koji se bave tematikom vašeg sajta. Upoznajte se sa atmosferom na njima, učestvujte aktivno i konstruktivno u diskusijama. Kada izgradite reputaciju i dovoljan kredibilitet da vaš savet bude prihvaćen kao dobar, bićete u poziciji da umesto pisanja odgovora/objašnjenja postavite link ka svom sajtu. Ako se stranica zaista bavi temom diskusije i ako je kvalitetan sadržaj na njoj.

Nemojte spamovati. Ako niste 100% sigurni da stranica vašeg sajta daje dobar odgovor i da vam jedino štedi vreme da ponovo isto kucate, onda bolje nemojte linkovati. Posle nekoliko odličnih linkova koji super pomažu učesnicima, ljudi će shvatiti da je to dobar izvor informacija i vremenom početi sami deliti linkove među sobom i na mrežama.

Pravljenje naloga vašeg brenda na važnijim društvenim mrežama ne pravi samo po sebi kvalitetne backlinkove, ali pomaže time što signalizira pretraživačima da je “taj i taj instagram nalog” u stvari vezan sa vašim domenom. Tako da svaka buduća aktivnost na tom nalogu, ako se potrudite, može se isto računati i kao aktivnost vašeg domena (ni blizu u meri kao stranice na sajtu, ali ipak pomaže).

Upoznavanje sa drugim webmasterima i diskusija na temu isto može pomoći. Ako je iskrena razmena ideja u pitanju. Više puta sam se konsultovao sa drugim ekspertima u vezi nekog sadržaja koji su objavili, navodeći da planiram pisati u više detalja o određenom delu. Što je rezultovalo pojavom backlinka ka mom sajtu tipa “ovo je detaljnije objašnjeno u Bike Gremlinovom članku abcdefg”. I obrnuto – kada sam ja linkovao ka tuđim sajtovima.

Ovo nije nešto što treba očekivati, niti uzimati zdravo za gotovo, ali je često rezultat kada se slični umovi spoje (Internet briše granice država, okeana i vremenskih zona, spajajući ljude i pružajući znanje čovečanstva na jedan klik).

Isto tako, ovo nema veze sa reciprocitetom. Kad jednom skontate kako je super osećaj kada odličan sadržaj oko kojeg ste se puno trudili bude linkovan i pohvaljen, zapamtite to. I uradite isto kada vi naiđete na odličan sadržaj, bez obzira na to da li je autor tog sajta linkovao ka vašem, ili nije. Širite znanje, kvalitet i dobru energiju – vraća se višestruko, na načine koje često ne možete ni zamisliti.

Još jednom da naglasim značaj kvaliteta sadržaja. Ovo važi i za vaš sajt, i za sajt sa kojeg ste dobili backlink. Recimo da imate biciklistički sajt – backlink koji dobijete sa sredine dobre stranice o biciklima, sa drugog biciklističkog sajta, nosi puno veću težinu nego backlink sa nekog fashion bloga, iz prostog razloga: čiji biste vi savet radije poslušali u vezi bicikala? Link sa stranice fashion bloga koja govori o biciklističkoj modi? To nije savršeno, ali je već puno bolje. Naravno, svaki backlink sa bilo kojeg kvalitetnog sajta je važan, samo ne nose svi istu “težinu”.

3.1. Tekst hiperlinka (eng. “anchor text”)

Pod tekstom hiperlinka misli se na ovo:

<a href=”https://www.imedomena.com/stranica/”>Tekst hiperlinka</a>

Zamislite da link ka ovom članku, na nekom sajtu. Kako bi trebalo taj link da izgleda?

  • Dobar članak o backlinkovima
  • Ili: Loš članak o backlinkovima
  • Ili možda: Recenzija novih Ratova zvezda?

Pretraživači interneta računaju da backlinkove postavljaju ljudi i da su oni shvatili o čemu se radi na linkovanoj stranici. Zbog toga je važan sadržaj teksta u backlinkovima. Obratite pažnju na ovo kada sami linkujete ka svom sadržaju na forumima i društvenim mrežama. Naravno, ne možete direktno uticati na to kako će drugi linkovati ka vašem sajtu, ali pisanje dobrih naslova (koji nisu predugački) može dosta pomoći.

3.2. Nofollow i do follow backlinkovi

Nofollow backlinkovi su linkovi napravljeni tako da se pretraživačima kaže da ne slede taj link i ne gledaju šta je na linkovanoj stranici. Kao takvi, imaju puno manju “težinu” (donose manje koristi) od do follow linkova – tj. linkova bez ove zabrane pretraživačima. Nofollow linkovi se obično označavaju sa “NF“, dok se do follow označavaju sa “DF“.

Ovako izgleda jedan nofollow link (tj. njegov HTML kod):

<a href=”https://www.imedomena.com/stranica/” rel=”nofollow”>Tekst hiperlinka</a>

Posetiocu sajta izgleda isto kao i bilo koji drugi link, ali pretraživači će poštovati ono rel=”nofollow”.

Nofollow backlinkovi nisu potpuno beskorisni jer ipak živim ljudima skreću pažnju na stranice vašeg sajta. Čak i ako ne utiču direktno na rangiranje kod pretraživača, možda će ti ljudi kasnije linkovati ka sajtu. Takođe, nofollow link na stranici koja ima puno poseta i relevantan sadržaj, može stalno dovoditi puno posetilaca i na vaš sajt.

Kada sami kreirate link, preporuka je da linkovi ka plaćenom (reklamnom) sadržaju budu uvek NF, dok bi svi ostali trebalo da su DF. Ako pravite DF linkove ka kvalitetnom sadržaju (kao “izvori”, ili kao objašnjenje pojedinih termina), to može pomoći rangiranju i vaših stranica. Pretraživači vole dobre izvore informacija, pa relevantan članak koji linkuje ka drugom kvalitetnom materijalu na temu, može biti rangiran bolje od članka bez takvih (eksternih) linkova. Opet se sve svodi na kvalitet sadržaja koji pružate posetiocima.

Mnogi forumi, na primer, kako bi destimulisali korisnike od spamovanja linkovima, nameštaju sve linkove kao NF. Ovo je loša politika po mom mišljenju, ali ako se nema dovoljno moderatora, verovatno neophodna. Neki čak i potpuno brane linkovanje ka sopstvenom sadržaju, što je opet po meni loše, ali isto tako neophodno ako je forum baš česta meta spamera. WebHostingTalk forum je dobar primer ovoga. Zapravo, post na tom forumu o uticaju redirekcija domena na SEO me je podstakao da napišem ovaj članak (pošto je predugačak za post na forumu). Bilo bi mi najlogičnije da linkujem ovaj članak tamo kao odgovor, ali plašim se da je postojeća politika foruma ipak nužno zlo jer bi inače bio pretrpan spamom. Bilo bi isto tako dobro da mogu postaviti link, makar i NF, umesto nikako.

Prednost NF linkova je što ipak, ako su kvalitetni, dovode do veće prepoznatljivosti brenda / domena.

DF linkovi, sa druge strane, su zlatni – jer u većoj meri utiču na rangiranje kod pretraživača. Naravno, samo kvalitetni (relevantni).


4. 301 redirekcije (trajne) i SEO

Napisao sam poseban članak koji objašnjava šta su to 301 redirekcije. Ovde ću se baviti njima samo u smislu uticaja na SEO i SERP pozicioniranje sajtova. Tj. “šta ako otkupim neki domen i sav saobraćaj preusmerim na svoj domen?” Ili, slično: “ako izmenim sve stranice da pokazuju moj sadržaj (bez redirekcije)”.

Scenario 1
Najbolji mogući scenario: ako se redirekcija uradi sa svake stranice na odgovarajuću novu adresu (novi domen), sa dovoljno sličnim sadržajem, pretraživači će kontati da je sajt jednostavno preseljen na novi domen. Tako da ćete u velikoj meri zadržati autoritet starog domena i rangiranje stranica.

Isto važi i u slučaju izmena sadržaja stranica, bez redirekcije.

Radio sam obe varijante više puta do sada i mogu potvrditi da ovo radi.

Scenario 2
Šta ako sve stranice (ceo stari domen) redirigujem na početnu stranu sajta na novom domenu? Ako su stari i novi sajt sa sličnom tematikom, postojeće posetioce ćete preusmeriti na novi sajt, ali ne na stranu koju su tražili. Verujem da neće biti oduševljeni. Što se tiče pretraživača – novi domen ostaje rangiran kao što je i bio. Dok će starom domenu opadati rejting, pošto svi linkovi (i backlinkovi) vode ka jednoj stranici na sajtu novog domena.

Primer: mxroute.io se rediriguje na početnu stranicu mailchannels.com – to su provajderi mejl usluga, a MailChannels je otkupio mxroute.io.

Izvor: gsqi.com/marketing-blog/redirects-less-relevant-pages-soft-404s/

Ako su sajtovi sa skroz različitim temama, pogledajte naredni scenario.

Scenario 3
Redirekcije ka sajtu, ili pojedinačnim stranicama novog domena sa potpuno drugačijim sadržajem (ili, još gore, temom).

Primer: guglam “scenska šminka”, kliknem na link u rezultatima pretrage, a on me odvede na sajt gde se nudi mejl hosting. Osećao bih se prevareno. Ovo ne vole ni posetioci, ni pretraživači.

Nisam ovo nikada probao da mogu potvrditi štetnost – linkovi sa testovima su dobrodošli ako imate neki. Ipak, veoma bih se iznenadio ako nije.


5. Česte SEO greške

Sad ću malo pričati o čestim greškama i zabludama kada je SEO i (back)linkovanje u pitanju.

5.1. Opterećivanje ključnim rečima

Kada se biraju naslovi stranica i tekst linkova, oni treba da što bolje govore o tome šta je sadržaj (linkovane) stranice. Ako prodajete mejl hosting i napišete stranicu o mejl hostingu, naravno da će to biti dobar naslov i tekst hiperlinka. Međutim, ako napišete stranicu o podešavanju mejla u cPanel-u, onda nemojte koristiti “mejl hosting” kao naslov, ili tekst hiperlinka. Time dovodite ljude u zabludu, a to ne vole ni ljudi ni pretraživači Interneta.

Mislite o temi. Mislite o pravljenju dobrog sadržaja.

Mnogi ljudi upadnu u zamku ubacivanja ključnih reči, umesto da brinu o pružanju kvalitetnog sadržaja posetiocima, o dobrom objašnjavanju materije. Pravi način razmišljanja nije “kako da ubacim ključne reči?”, već:
“Kakav članak bih voleo da sam mogao pročitati dok to nisam znao?”
“Kakav sadržaj bi meni pomogao?”

Nađite dobrog “početnika” i zamolite ga da pročita vaš sadržaj. Ima li nešto nejasno? Može li se uprostiti, skratiti, bolje objasniti? Kako unaprediti sadržaj?

Nemojte na silu ubacivati ključne reči – ni u naslove, linkove, a ni u sam sadržaj. To donosi više štete, nego koristi.

Odličnu pomoć za izbegavanje ovakvih grešaka pruža The SEO Framework (TSF) WordPress plagin – najbolji plagin za ovu namenu po mom iskustvu, zahvaljujući svojoj “Focus” ekstenziji koja dolazi sa plaćenom verzijom plagina.

5.2. Spamovanje backlinkovima

Ako koristite link ka sajtu kao potpis na forumima i društvenim mrežama, pretraživači će to uglavnom prepoznati kao potpis i zanemariti.

Sa druge strane, ako postavljate linkove na sve strane – i onda kada nemaju veze sa temom, to će već biti prepoznato kao spam i možete samo biti kažnjeni zbog toga.

5.3. Kupovanje backlinkova, liste za prijavljivanje sajtova

Postoje sajtovi gde možete postaviti svoj sajt na listu – besplatno. Često i uz kratak opis toga čime se bavi. Pretraživači znaju da su ovo obični “imenici”, pa se tim linkovima ne pridaje nikakav značaj.

Još gore je sa onima koji nude da platite kako bi linkove ka vašem sajtu postavili kojekuda. Ovo se obično postiže mrežom “lažnih” sajtova koji su postavljeni samo u tu svrhu. Spada u varanje i pretraživači ovo kažnjavaju.

Na ovu temu možete videti i moj članak: kako ne treba raditi SEO.


6. Zaključak i izvori

Na duži rok, jedini efikasan način za dobro rangiranje je kvalitetan sadržaj. Nema prečice i zamene za to. Dobra backlink strategija (i ostale vrste off-site SEO-a) je samo način da se ubrza proces dolaska vašeg sadržaja na mesto koje objektivno zaslužuje.

Sad, kažu da nam se najviše svide one knjige u kojima pisci na lepši način kažu ono što i sami mislimo. To bi mogao biti slučaj sa mnom i SEO sajtom Neila Patela. Od mnoštva tekstova i sajtova (i ljudi koji žive od toga što su “SEO nindže”) koji se bave SEO temama, meni su članci na Nilovom sajtu nekako najbliže zdravom razumu. Tj. nisam još našao neki njegov članak da je u suprotnosti sa onim što znam i što sam iskusio.

Dodatak:

Sve dopune, ispravke i pitanja su dobrodošli u sekciji za komentare.

1 misao o “SEO backlinkovi i linkovi objašnjeni”

  1. Od raznih kompanija koje se time bave, za biciklistički sajt pogotovo, dobijam često ponude za objavu članaka koji bi linkovali ka sajtovima/stranicama njihovih klijenata. Po pravilu su članci toliko lošeg kvaliteta da ih ne objavljujem i odbijam ponude, nevezano za količinu ponuđenog novca (kontam da bih za stan u Novom Sadu pristao 🙂 ).
    Isto tako, često nude novac za samo ubacivanje linka na nekom od postojećih članaka – ali i to mi je malo sumanuto, zašto bih linkovao ka nekom proizvodu tek tako, ako ga zaista lično ne preporučujem.

    Šta je poenta ove priče? To da sumnjam da kupovina linkova zaista radi – osim ako ne košta baš jako puno.
    Može se kupiti gomila linkova sa sajtova sumnjive reputacije, ali to ne verujem da nešto puno pomaže za rangiranje.
    Bolje je novac i energiju uložiti u pravljenje dobrog sadržaja, koji će ljudi linkovati svakako, bez da im se plati (što ja praktikujem – što u tekstovima, što na kraju članaka, pod “izvori”).

    Na stranu što Gugl zvanično traži načine da identifikuje i ukloni iz rangiranja signale koji dolaze od plaćenih beklinkova (bilo plaćenih novcem, bilo vremenom, pisanjem gostujućih članaka).
    Isto važi i za komentare po sajtovima i forumima (bilo da je link u samom profilu, kao kod Vašeg komentara, bilo naveden u sadržaju komentara) – Gugl ih prepoznaje čak i ako sajt nije konfigurisan da ih označi kao nofollow i ugc (User Generated Content) – što na ovom sajtu jeste slučaj.

Komentari su zatvoreni.


Molim Vas da koristite BikeGremlin.net forum za sva pitanja i komentare.

Ako ste primetili neku grešku u članku, ili informacije koje nedostaju - molim Vas da mi na to skrenete pažnju komentarom na BikeGremlin forumu.
Na forumu možete pisati anonimno (stavite bilo koje ime/nadimak pri registraciji), ali mislim da je dobro da sve dopune i ispravke članaka budu javno dokumentovane (čak i ako njihov autor izabere da ostane anoniman).

Skip to content