BikeGremlin pretraga...

Raiffeisen Banka e-bankarstvo

Pisao sam već o problemima i o situaciji sa e-bankarstvom u Srbiji. U ovom članku pišem o svom iskustvu sa Raiffeisen bankom (link ka njihovom zvaničnom sajtu).
Napomena: podaci i iskustva koja iznosim u ovom članku su na osnovu mog znanja i iskustva. Shvatiti u smislu: “koliko ja znam”, ili “po mom iskustvu”. Ništa više, niti manje od toga.

Sadržaj:

  1. Uvod – osnovne informacije
  2. Bezbednost
  3. Usluge e-bankarstva Raiffeisen banke
  4. Moje iskustvo kao klijenta Raiffeisen banke
  5. Problem, ili: posle spajanja nema kajanja!
  6. Problem 2, ili: lepše od lepšeg


1. Uvod – osnovne informacije

Raiffeisen banka počela je raditi u Srbiji 2001. godine. Nekih godinu-dve nakon toga otvorio sam štedni račun u toj banci. I ostao sam tu od tada – gotovo 20 godina. U vlasništvu su strane, Raiffeisen Bank International bankarske korporacije.

Važe za banku čije usluge su nešto skuplje (cene održavanja računa i sl.), ali kvalitetne i pouzdane.

Napravili su prilično uspešnu marketinšku kampanju, koja je rezultovala i velikim brojem meme slika. 🙂

Može! :)
Može! 🙂

– Sadržaj –


2. Bezbednost

U vreme pisanja ovog članka, kao i velika većina ostalih srpskih banaka, Raiffeisen banka ne omogućava 2FA zaštitu logovanja na nalog za elektronsko bankarstvo. Verovatno sa dobrim razlogom, kako sam objasnio u članku o e-bankarstvu u Srbiji.

Maksimalna dozvoljena dužina lozinke je dosta manja od 20 karaktera, a nisu dozvoljeni ni specijalni karakteri. Srećom, procedura za izmenu lozinke, a i korisničkog imena, je odlično urađena i laka, tako da se na taj način, izborom “čudnog” korisničkog imena može dosta povećati bezbednost i otežati razbijanje šifre (ako “haker” ne zna koji username da pokušava).

Ažuriranje 2023:
Dozvoljene su lozinke duže od 20 karaktera i upotreba specijalnih karaktera u istim. 🙂

Prilikom plaćanja na Internetu, dodatna zaštita postoji u vidu tokena – tj. potrebno je da se na mobilnom telefonu ulogujete u aplikaciju i pročitate generisani kod za jednokratnu upotrebu (2FA zaštita prilikom plaćanja). Mana ovoga je što morate imati pametni telefon – ovo se ne može uraditi preko desktop računara logovanjem na elektronsko bankarstvo.

Pisao sam u članku o zaštiti WordPress sajtova o tome da svaki stepen zaštite unosi komplikaciju/nepraktičnost (i da ni jedan sistem nije 100% bezbedan). Dok drugi članak objašnjava slojeve zaštite, vektore napada i najslabiju kariku.

Račun koji koristite za plaćanje preko Interneta je odvojen od depozitnih deviznih računa. Možete jednim klikom prebaciti sredstva sa deviznog, koliko je potrebno za željeno plaćanje. Što je još jedan vid dobre zaštite.

PIN Visa platne kartice se ne može promeniti (neke banke, poput Komercijalne banke, dozvoljavaju promenu PIN-a na bankomatu).

Još jedna stvar, atipična za Srbiju: ja sam “prevaspitani” levak. Pišem desnom rukom, ali mi je rukopis grozan i potpisi mi često nisu identični. Ovo je jedina banka u Srbiji gde su insistirali na tome da priložim identičan potpis, ili ništa od posla. Što je dobra bezbednosna mera, ako i nije uvek najpraktičnije. Tako nešto sam doživeo još samo u Nemačkoj.

– Sadržaj –


3. Usluge e-bankarstva Raiffeisen banke

Korisnički interfejs za elektronsko bankarstvo, kako na desktop računaru, tako i na pametnom telefonu, je dosta dobro urađen: pregledan, intuitivan, i lak za upotrebu. Među najboljima koje sam video kada su srpske banke u pitanju.

Možete dati “nadimak” svakom računu – što je zgodno ako imate više računa, da lakše i brže skontate koji je koji. Za razliku od aplikacije banke Intesa, nadimci ostaju zapamćeni i vide se i na desktopu, i na aplikaciji mobilnog telefona.

Plaćanja u evrima se skidaju direktno sa računa na kojem imate evre, dok se ostale valute prvo pretvaraju u dinare (tako da plaćate nekih 2,5% dodatno). Naravno, dinarska plaćanja se skidaju direktno sa dinarskog računa. Za sva plaćanja preko Interneta, skida se provizija od 1%.

Lako se dodaju primaoci za plaćanje računa (struja, komunalije i sl.) i uplate novca na tekuće račune. Moguće je platiti do 15 računa (uplata na tekuće račune) nedeljno bez provizije.

Začkoljica: ako se kreira primalac bez da ste dobili uplatnicu, tipa plaćate prijatelju na tekući za pivo, onda će za polje “poziv na broj” morati da se upiše prvo broj 95, pa onda broj tekućeg računa na koji se plaća (sve zajedno, bez razmaka). Detaljnija uputstva za plaćanje na sajtu banke (izgleda da im je sajt rađen u WordPress-u 🙂 ). Našao sam ovo uputstvo pomoću Gugla – ni jedan link na sajtu, niti pretraga na sajtu daju ovaj dokument.
Ovo je rešeno, tj. ne postoji ovaj problem više. 🙂

Za svaki priliv i odliv sredstava sa računa, dobija se SMS obaveštenje na telefon praktično istog momenta. Ipak, platforma za e-bankarstvo (bilo dekstop, ili aplikacija za mobilni), iako prikazuje tačno i ažurno stanje računa, spisak pojedinačnih transakcija prikazuje sa nekih 3 do 5 radnih dana zakašnjenja. Kod Banke Intesa i Komercijalne banke je sve prikazano istog momenta (uz isto SMS obaveštenja). Ipak, obaveštenje stiže brzo na aplikaciju na mobilni, što je ipak prihvatljivo – u toku ste sa svim troškovima i uplatama.

Spomenuo sam već u prethodnom poglavlju mogućnost lakog transfera novca sa jednog računa na drugi.

Na “pametnim bankomatima” Raiffeisen banke je moguće uplaćivati evre na devizni račun, kao i podizati ih sa deviznog računa. Što ne znam koja još banka u Srbiji nudi.

Cena za održavanje dinarskog računa je oko 3 evra mesečno, dok održavanje tekućeg deviznog računa košta oko 8 evra mesečno, što je nešto više nego u drugim bankama.

Ažuriranje: ako uzmete nov telefon, aplikacija se lako aktivira bez potrebe odlaska u banku – sve se radi on-line. 🙂

– Sadržaj –


4. Moje iskustvo kao klijenta Raiffeisen banke

Sa ovom bankom, slično kao sa Komercijalnom bankom, poslujem već oko dve decenije i nikad nisam imao nikakvih problema, niti neprijatnosti.
Ažuriranje – jun 2023:
Za sad jedna začkoljica, detalji su u poglavlju 5. Problem, ili: posle spajanja nema kajanja!
Ažuriranje – jul 2023:
Još jedan problem, opisan u poglavlju 6. Problem 2, ili: lepše od lepšeg.

Generalno nema velikih gužvi, ne čeka se predugo, a ljudi koji rade u banci su prilično ljubazni i strpljivi.

Nakon iskustva sa bankom Intesa, kao i usled činjenice da Komercijalna banka računa kursne razlike kada se plaća u evrima on-line, otišao sam do Raiffeisen banke da vidim za mogućnost plaćanja on-line (preko Interneta). Lepo sam prostim rečima objasnio da želim mogućnost plaćanja u evrima, primanja novca u evrima, kao i podizanje i uplate na račun preko bankomata. Na to mi je bankarka preporučila paket usluga koji izađe veoma povoljno uz moj postojeći paket usluga u toj banci. Pri tom je ovo bilo bolje od bilo koje kombinacije usluga koja je meni padala na pamet nakon gledanja šta sve nude. Tako da nije reč o klasičnom uvaljivanju skupljih usluga što mnoge banke (i kompanije generalno) rade, već zaista nešto na obostranu korist. Izuzetno ljubazno i profesionalno – gotovo pola sata je žena sve objašnavala i strpljivo odgovarala na sva moja pitanja, bez da to i jednog momenta deluje napadno.

Rezultat? Do isteka važenja kartice za plaćanje, više ne moram uzimati vreme ni ljudima na šalteru, ni sebi, već sve obavljati preko bankomata, uz sve usluge koje su mi potrebne.

Nisam koristio usluge on-line plaćanja Raiffeisen banke do relativno skoro. Za sada sve radi odlično.

Da li bih preporučio Raiffeisen banku? Na osnovu svog dosadašnjeg iskustva: svakako.
Ažuriranje, jul 2023: Ova banka je izgleda u problemu i ne bih preporučio saradnju. Videti detalje u naredna dva poglavlja ovog članka:

– Sadržaj –


5. Problem, ili: posle spajanja nema kajanja!

U maju 2023, Raiffeisen banka otkupila je RBA banku i “asimilovala” njene poslovnice. Kada su hosting provajderi u pitanju, ovakvi događaji su obično loša vest za zaposlene i klijente kompanije koja je asimilovana. Ne znam kako to izgleda u bankarstvu, osim svog iskustva kao klijenta Raiffeisen banke.

Spajanje baza i aplikacije
Dosta unapred, početkom aprila, Raiffeisen banka je najavila da će spajati baze i da će e-bankarstvo biti u prekidu od 29. aprila do 2. maja (praznik, neradni dani). To je prošlo dosta glatko i e-bankarstvo (i aplikacija za mobilni) je radilo već 1. maja ujutru. Aplikacija sad hoće malo da se zapuca kada se čitaju poruke od banke, ali ostale funkcije rade OK koliko vidim.

Obnavljanje kartica – “zabavni” deo
Moje Dina i Visa kartice ističu na kraju juna 2023. U maju zovem banku da vidim kakva je procedura. Kažu da će poslati nove kartice na kućnu adresu, poštom. OK.

22. juna oko podneva, dobijam dva mejla od banke:

Poštovani gospodine Novoviću

Vašu dina karticu koja je poslata na adresu Moja adresa br. YYD, komšija je doneo u filijalu Maxton, bul. Cara Lazara bb u Novom Sadu, pa možete doći da je preuzmete svaki radni dan od 8 i 30 do 16 i 30 .

S poštovanjem

Bankarski službenik A

Moja adresa je ta, ali se završava drugačijom poslednjom cifrom u kućnom broju. Minut zatim, stiže još jedan mejl:

Poštovani

Vidim da ste podneli zahtev za drugu,koja je verovatno i preuzeta,  tako da je ova stornirana.

Bankarski službenik A

Nisam primio nikakve kartice, niti podneo “zahtev za drugu.” Odgovaram na mejl u roku od nekoliko minuta (sa sve tipfelerima usled kucanja na mobilnom):

Ćao Bankarski službeniče A,

Haha. Dobro. 🙂

Adresa mi je na broju YYB

Proverio sam- i u aplikaciji banke stoji ta adresa (YYB).

No, šra je tuje. Ne gine mi čekanje u filijali. 🙂

Relja Tri-Broja-Niže-Novović
🙂

Na drugi mejl sam odgovorio objašnjenjem da nisam tražio storniranje nikakvih kartica. Pošto do narednog dana oko 9 nisam dobio odgovor, nazvao sam banku da vidim šta da radim. Preneo sam zbunjujuće informacije koje sam dobio u mejlovima. Rekli su da će proveriti i nazvati me.

Par minuta kasnije, nazvali su i rekli da kartice mogu podići u poslovnici na Bulevaru Oslobođenja 56a. To je filijala u kojoj sam preuzeo kartice dve godine ranije. OK. Ima smisla.

Odlazim u filijalu. Čekam nekih sat vremena u redu. Kada sam došao na red, objasnio sam celu situaciju. Službenik je potražio kartice, bezuspešno. Onda je nazvao drugu ekspozituru… pa okrenuo još par brojeva… Posle nekih 15 minuta, reče da ću u toku narednih nekoliko dana dobiti poruku, pa da onda idem u Maxton ekspozituru da podignem kartice.

Zamolio sam ih da provere i ažuriraju moju adresu i telefon. Ispostavilo se da su imali ispravnu adresu i ne znaju zašto su kartice poslate na pogrešnu. Pošto je samo poslednja cifra kućnog broja omašena, moguće da je bila greška u kucanju.

Uglavnom, 23. juna imam karticu koja ističe za 7 dana, a sreća u nesreći je što nikud ne putujem u tom periodu.

Pošteno je reći da su svi službenici maksimalno ljubazni i da mi deluje kao da su razumeli problem i što se kaže iscimali se da ga što pre reše. Zbog nekog pravila, šta li, ne postoji opcija da samo dobijem kartice na (ispravnu) adresu.

– Sadržaj –


6. Problem 2, ili: lepše od lepšeg

Nakon što sam najzad dobio Visa i Dina karticu, počeo sam ih koristiti. Visa karticu sam isprobao za plaćanje preko Interneta na stranom sajtu – radi, sve OK.

Dina karticu sam koristio za plaćanje u prodavnici, u zemlji Srbiji, za plaćanje računa u dinarima, naravno.

Na moje zaprepaštenje, video sam da kad Dina karticom plaćam u zemlji, banka skida sredstva sa mog deviznog računa?!? To se ponovilo u toku više dana, za više različitih plaćanja.

Obratio sam se čet podršci na aplikaciji za bankarstvo, odakle su mi odmah rekli da telefonom zovem podršku (broj 0800/111-000). OK, zovem podršku.

Prvo me ubeđuju da je to nemoguće. Strpljivo objašnjavam zbog čega sam siguran da sam koristio baš Dina karticu (a ne greškom neku drugu) i da su sredstva skinuta sa deviznog računa. Proveravaju. I onda čujem sledeće:

Kažu da sam ja tražio da mi se i Dina i Visa kartica povežu samo sa deviznim računom!?!? To nije istina, nisam sigurno tražio tako nešto, i do sad sam Dina karticu koristio za plaćanje dinarima. Setio sam se prethodne lažne tvrdnje da sam tražio poništavanje kartica (videti poglavlje 5. u vezi toga).

Naravno, za rešavanje problema moram opet otići lično u poslovnicu, čekati svojih sat-dva vremena, pa videti šta dalje.

U Raiffeisen banci nešto ozbiljno ne štima, barem od spajanja sa RBA bankom.

– Sadržaj –

2 misli o “Raiffeisen Banka e-bankarstvo”

  1. Održavanje košta od 150 pa do preko 1000 dinara mesečno, zavisi koji paket usluga koristite. Moja supruga ima dinarski i devizni račun za 150 dinara mesečno.
    U mobilnu aplikaciju ne morate da se logujete da biste generisali OTP. Ali za svako generisanje OTP-a je potrebno uneti PIN ponovo.
    Plaćanje drugarima sam koristio godinama i nikada nisam morao da unesem bilo kakav poziv na broj, ostavim prazno i model i poziv na broj.
    Nisam video da je napomenuto, za inostrana plaćanja karticom uzimaju proviziju 1% što mnogima smeta.
    Transakcije se ne vide odmah zato što svaka transakcija ima (bar) dve faze. Oni je prikažu tek kada je odrađen “clearing”, to jest kada je transakcija kompletno završena, mada bi bilo bolje da se vidi odmah, makar bila obojena drugačije ili nekako označena.
    Još jedna zamerka je što nije jednostavno saznati trenutno stanje na kreditnoj kartici, tu ima prostora za poboljšanje.
    Ali sve u svemu, za 18 godina kod njih sam imao samo jednu ozbiljnu zamerku – kada su ukinuli mogućnost promene imena nalogodavca, ali to su ponovo omogućili.

Komentari su zatvoreni.


Molim Vas da koristite BikeGremlin.net forum za sva pitanja i komentare.

Ako ste primetili neku grešku u članku, ili informacije koje nedostaju - molim Vas da mi na to skrenete pažnju komentarom na BikeGremlin forumu.
Na forumu možete pisati anonimno (stavite bilo koje ime/nadimak pri registraciji), ali mislim da je dobro da sve dopune i ispravke članaka budu javno dokumentovane (čak i ako njihov autor izabere da ostane anoniman).

Skip to content