BikeGremlin pretraga...

Kako monetizovati sajt

U ovom članku objasniću kako monetizovati sajt, tj. kako zaraditi novac od svog sajta. Sve ovde napisano je na osnovu mog dosadašnjeg iskustva i znanja – nisam nikakav ekspert na ovu temu, ali zarađujem nešto novca preko svojih sajtova.

Sadržaj:

  1. Uvod
  2. Šta je to monetizacija sajta?
  3. Moralni aspekti monetizacije sajta
  4. Osnove monetizacije sajta
  5. Načini monetizacije sajta
    5.1. Naplaćivanje gledanja sadržaja – “membership” sajtovi
    5.2. Prikazivanje plaćenih reklama na sajtu
    5.3. Korištenje affiliate linkova
    5.4. Objavljivanje plaćenih “gostujućih” članaka
  6. Zaključak
  7. Bonus video – može li se zaraditi na YouTube?


1. Uvod

Kada sam krenuo sa svojim prvim “ozbiljnim” sajtom, 2015. godine, nisam planirao, ni očekivao da ću išta zaraditi od toga – ideja je bila samo da podelim svoje znanje i da ga učinim lako dostupnim sa bilo koje lokacije. Ovo je trebalo da pomogne drugima, ali i meni, pošto sve svoje tabele i reference držim on-line, na svojim sajtovima. Kako će se kasnije pokazati, ovakva polazna ideja je ispala veoma dobra na duži rok, ali o tome više kasnije.

Nešto kasnije, počeo sam eksperimentisati sa različitim načinima monetizacije sajta. To (malo) znanje i iskustvo podeliću u ovom članku.

– Sadržaj –


2. Šta je to monetizacija sajta?

Monetizacija sajta podrazumeva zarađivanje novca pomoću sajta. Postoji više načina da se to uradi, što ću objasniti u nastavku. U suštini se svi svode na prikazivanje reklama, na ovaj, ili onaj način, na vašem sajtu.

Pre nego što uđemo u te detalje, diskutovaću o onome što je meni veoma važno:

– Sadržaj –


3. Moralni aspekti monetizacije sajta

Da li volite reklame? Ja ih ne volim ni najmanje! Upravo ovo mi je bila glavna zamerka, kada me je mudar prijatelj savetovao da počnem monetizovati sajtove.

Što se mene tiče, reklame su OK pod uslovom da:

  • Ne ometaju sadržaj sajta – tj. ne iskaču preko celog ekrana – bilo da se sajt gleda preko računara, ili preko mobilnog.
  • Ne dovode posetioca u zabludu – moraju biti jasno označene kao reklame i da se zaista prodaje to što piše.

Naravno, svako će za svoj sajt sam odlučivati šta i kako. Opet, meni je bilo važno da se ovo ispoštuje.

Druga stvar za razmatranje je da li je OK zarađivati od sajta uopšte? Što se mene tiče: kad već nudim kvalitetan sadržaj, tj. informacije koje mnogima pomažu, i to potpuno besplatno, ne vidim nikakav razlog zašto ne zaraditi. Pogotovo ako to ne utiče na čitljivost sadržaja. Nikog ne teram da gleda sajt.

Vratiću se na neke od ovih stavki u nastavku teksta, ali ovo je dovoljno za sad.

Ažuriranje:
Moje razmišljanje na temu mejling lista i monetizacije mojih sajtova.

– Sadržaj –


4. Osnove monetizacije sajta

O temi ovog poglavlja već sam opširnije, u malo drugačijem kontekstu, pisao u članku o poskupljenju .com domena. Krećem od samog početka vezano za monetizaciju. Da biste nešto monetizovali, poželjno je da imate neku vrstu brenda, nešto što je vaše. Dok na Internetu ne možete zaista kupiti, već tehnički samo iznajmljujete domen (kao bikegremlin.com), to je najbliže što možete doći do “imanja svog parčeta na Internetu”.

Naravno, moguće je monetizovati i YouTube kanal, kao i sajt postavljen kao pod-domen na wordpress.com, ili na Blogger-u (videti razliku između wordpress.com i wordpress.org), ali tada je sve to ipak u vlasništvu kompanije čiji pod-domen koristite. Posedovanje vlastitog domena je najbolje moguće u smislu najvišeg stepena nezavisnosti.

– Sadržaj –


5. Načini monetizacije sajta

Postoji tri osnovna načina monetizacije sajta:

  1. Naplaćivanje posetiocima za gledanje sajta – “membership” sajtovi.
  2. Prikazivanje plaćenih reklama.
  3. Korištenje affiliate linkova.
  4. Objavljivanje plaćenih gostujućih članaka.

Objasniću sad svaki od tih načina ponaosob.

– Sadržaj –


5.1. Naplaćivanje gledanja sadržaja – “membership” sajtovi

Ako je vaš sajt takav da su ljudi spremni platiti kako bi videli određen (ili sav) sadržaj na sajtu, ovo može biti jedan od načina monetizacije. Obično se radi naplatom određene (mesečne) članarine, pa korisnici dobiju nalog preko kojeg se mogu ulogovati i videti sadržaj (koji inače ne bi mogli videti).

Ovako rade neke mesečne, pa i dnevne novine.

Tehnički potkovani posetioci mogu naći način da vide sadržaj čak i ako je “iza naplatne rampe”, ali za 99,9% posetilaca ovo će biti efektno.

Za one koji koriste WordPress, plagin koji ovo omogućava je Ultimate Member.

Potencijalne mane i problemi vezani za ovaj vid monetizacije se svode na to što ljudi moraju biti spremni platiti. Za to su potrebne dobre preporuke, ili/i dovoljno kvalitetnog besplatnog sadržaja – pa da nudite još bolji, ili detaljniji sadržaj pretplatnicima.

Prednost ovakvog vida monetizacije je što zarada prati broj posetilaca (ne gleda niko “za džabe”). Velik broj poseta obično traži bolju optimizaciju sajta i bolji, skuplji hosting server, pa sigurno pomaže ako veća zarada prati veće troškove.

Varijacija na temu je zatrpavanje sajta gomilom reklama, pa da se pretplatnicima omogući gledanje bez reklama.

Prvi primer koji mi pada na pamet je YouTube (link ka mom YouTube kanalu). Oni ubacuju reklame između videa, čak i u sred videa, ukoliko ne platite njihovu pretplatu.

Mana ovog metoda je što će mnogi biti zadovoljni da trpe reklame, ili koriste AdBlocker dodatke za browser. Više o AdBlocker-ima u narednom poglavlju.

Još jedan primer se može videti na BikeGremlin consulting stranici. Dajem besplatne odgovore u komentarima svog sajta, ali za one koji hoće “živu” komunikaciju, ili brz odgovor, naplaćujem za svakih započetih 30 minuta. Pozitivna strana ovoga je što me zovu samo oni kojima je zaista potrebna pomoć (tj. spremni su platiti), a ne i oni koje mrzi “izguglati”. Ovako mi ostaje dovoljno vremena da pomognem onima kojima je zaista potrebna pomoć.
Ažuriranje:
U međuvremenu sam napravio BikeGremlin forum. Par minuta potrebnih za kreiranje naloga su pošteniji filter od traženja novca – pošto ima ljudi koji cene moje znanje, zaista im treba pomoć, ali nemaju novca.

– Sadržaj –


5.2. Prikazivanje plaćenih reklama na sajtu

Postoje servisi koji će automatizovano prikazivati reklame na vašem sajtu. Najpoznatiji je svakako Google AdSense. Možete pročitati detaljnije o tome u mom članku o Google AdSense eksperimentu, mom eksperimentu sa Setupad AdSense alternativom, kao i mojem iskustvu/recenziji Mediavine platforme.

Takođe, ako je vaš sajt kvalitetan i popularan, vremenom će vam kompanije slati zahteve za reklamiranje. Isto tako, možete i vi nuditi kompanijama prostor za reklamu na svom sajtu (politika za reklamiranje na mom biciklističkom sajtu).

Za dokazivanje broja (i kvaliteta, demografije i sl.) poseta sajtu, može poslužiti Google Analytics (kako povezati Google Analytics sa sajtom).

Reklame se obično plaćaju nešto malo po pregledu, a ako posetilac klikne na reklamu, to se plaća puno više.

Prva potencijalna “začkoljica” sa ovim vidom monetizacije je sadržaj vašeg sajta: ako tu ima stvari koje su na bilo koji način kontroverzne, vrlo verovatno ćete biti odbijeni za bilo koji servis poput AdSense, a i mnoge kompanije neće hteti da se kod vas reklamiraju. Iz tog razloga recimo ni ne pomišljam o stavljanju reklama na svoj neobavezni lični blog – sadržaj je daleko od korisnog, a prilično je kontroverzan (tu bi pre psihijatri imali posla, nego oglašivači).
Ažuriranje, oktobar 2022:
Blog je napredovao sa nekoliko kvalitetnih članaka i sada se i on monetizuje.

Prednost korištenja automatizovanih servisa za prikaz reklama je što ne morate brinuti o sklapanju ugovora sa oglašivačima, već se oglasi prikazuju automatski. Vi dobijete svoj deo zarade. Gugl na primer to radi odlično, prikazujući posetiocima oglase koji ih zanimaju (na uštrb privatnosti). Mana je što servis sebi uzima lavovski deo zarade od reklama – vi dobijate procenat od njihove zarade (Google vam ostavlja oko 60-70 % zarade).

Sad, u zavisnosti od toga kako su reklame implementirane, možete imati problem sa AdBlocker-ima. Automatski prikazane reklame (poput Google AdSense) su osetljive na ovo. Ako posetilac gleda vaš sajt sa AdBlocker dodatkom za browser, nećete dobiti nikakvu zaradu od reklama – jer se one neće ni prikazati.

Kako zaobići probleme sa AdBlockerima?

Sajt se može podesiti da detektuje AdBlocker-e. Za WordPress sajtove postoje plagini za prevenciju AdBlocker-a (nisam koristio ni jedan, iz razloga objašnjenih u nastavku teksta, pa ne znam koji su dobri). Kada se detektuje AdBlocker, moguća su tri pristupa:

  1. Ne raditi ništa – u ovom slučaju detekcija AdBlocker-a ima samo informativnu, statističku funkciju.
  2. Obaveštenje posetioca – možete podesiti svoj sajt da obavesti posetioce kako koristite reklamu za finansiranje sajta i ljubazno ih zamoliti da ga stave na belu listu (tj. da isključe AdBlocker za vaš domen). Poruka može izaći u uglu, pri vrhu, ili pri dnu ekrana, sadržati link sa uputstvom za stavljanje sajta na belu listu, i biti takva da se može po želji samo zatvoriti.
  3. Agresivan pristup – blokiranje prikaza sadržaja sajta, dok se ne isključi AdBlocker (tj. dok se sajt ne stavi na belu listu). Naravno, tehnički potkovaniji posetioci će ovo lako zaobići (isključivanjem Java Sripta u browser-u), ali za 99,9% posetilaca će ovo raditi.

Primer neke vrste kombinacije 2. i 3. pristupa (prikaz ekrana bude blokiran, ali ostavljeno je u dnu da se može kliknuti na pregled sajta sa sve AdBlocker-om):

Primer agresivne reakcije sajta na detekciju AdBlocker-a
Primer agresivne reakcije sajta na detekciju AdBlocker-a
Slika 1


Nemam statistički relevantne podatke, ali mogu reći da znam dosta ljudi koje prikazivanje bilo kakvih molbi o isključivanju AdBlocker-a dosta nervira (tu i sam spadam). Pogotovo ako su agresivne (3. pristup). S tim što lično obično stavljam na belu listu sajtove koje volim & redovno posećujem (takvi ne bacaju reklame preko celog ekrana i sadržaja). U isto vreme, verujem da se od svih ljudi koji koriste AdBlocker, možda 1 u 1000 seti da stavi dobre sajtove na belu listu.

Još jedna od stvari koje AdBlocker-i (mogu da) rade je blokiranje raznih drugih cookie-a za praćenje, pa će posetioci koji brinu za svoju privatnost spavati mirnije ako je AdBlocker uključen.

Pri tome, moj izbor po ovom pitanju se vidi i na ovom sajtu – koristim AdSense reklame, ali nisam stavio nikakvo obaveštenje vezano za AdBlocker-e (niti detekciju istih). Opet, neki od sajtove koje volim su, barem u jednom perioud, stavljali molbe za isključenje AdBlocker-a.

– Sadržaj –


5.3. Korištenje affiliate linkova

Šta je to affiliate link? To je link ka nekom proizvodu. Ako posetilac klikne na affiliate link sa vašeg sajta i kupi proizvod, vi dobijete malu proviziju (dok cena ostaje ista za posetioca). Najpoznatiji primer ovoga je Amazonov affiliate program (objašnjenje zašto BikeGremlin koristi Amazon affiliate linkove).

Prednost affiliate linkova je što su “imuni” na AdBlocker-e. Zato što su to linkovi, ili slike sa linkom, na vašem sajtu. Na primer, evo mog Amazon affiliate linka za Cooler Master MasterKeys Pro S tastaturu (daleko od najbolje koju sam koristio – ne bih je preporučio 🙂 ). Možete koristiti i sliku sa affiliate linkom (samo napravite neku reprezentativniju od ove ako želite da ljudi kliknu i kupe 🙂 ):

Cooler Master MasterKeys Pro S tastatura
Cooler Master MasterKeys Pro S tastatura – kliknite na sliku za kupovinu (Amazon affiliate link)
Slika 2


Da bi affiliate linkovi imali smisla, ljudi moraju imati poverenja u vaše iskustvo i preporuke. Drugim rečima, ako vas pitaju “šta da kupim”, onda je vaš sajt stvoren za affiliate linkove. S tim što treba biti oprezan: reputacija se stiče sporo i dugo, a lako gubi.

U tom smislu moram reći da je tastatura neupotrebljiva bez dobrog oslonca za ruke, koji se prodaje posebno (ili ga sami pravite). Na slici je Cooler Master Wrist Rest (Amazon affiliate link) – za TKL tastaturu gore prikazanu, trebaće vam Small veličina (ima boljih modela, ne bih to preporučio).

Ovde se vidi još jedna bitna stvar vezana za affiliate linkove – važno je da ih jasno naznačite, kako bi posetioci znali da se o tome radi. Niko ne voli kada ga vuku za nos. Takođe, kako sam napisao u članku koji objašnjava SEO, affiliate linkovi moraju biti tipa “nofollow”.

Prednost korištenja sistema poput Amazona je što su oni profesionalna prodavnica. Ako nešto znaju, to je prodaja. Tako da čak i ako posetilac ne kupi na kraju proizvod koji ste vi preporučili, velika je verovatnoća da će kupiti nešto drugo, a Amazon i u tom slučaju daje proviziju (mada dosta manju).

Uz napomenu, za ljude iz Srbije (i iz drugih zemalja za koje Amazon ne nudi direktnu uplatu provizija na bankovni račun) – ovako izgleda pokušaj naplate čeka od Amazona u Srbiji.

– Sadržaj –


5.4. Objavljivanje plaćenih “gostujućih” članaka

Kompanija vam može ponuditi novac za objavljivanje članka na vašem sajtu. Neke traže da same sastave članak, ili da barem mogu da se uvere da je članak koji vi sastavljate dovoljno pohvalan po njihove usluge/proizvode. Obično u vidu plaćenih recenzija i sl. Ovo se često koristi u kombinaciji sa affiliate linkovima.

Takođe, mogu vam ponuditi da članak napišu besplatno za vas, a da vam daju affiliate linkove ka svojim proizvodima. Ovo može biti zgodno ako vas mrzi pisati sadržaj za svoj sajt (kompanija plati fri-lensera da napiše članak, a vi ga objavite).

Moji sajtovi su informativnog tipa, tako da bih rado besplatno objavio svaki dobar članak. Problem je samo što su mi kriterijumi dosta visoki, pa retko ko želi toliko da se muči. 🙂 Kad kažem da ću članak rado objaviti, besplatno, ali pod uslovom da je kvalitetan poput ostalih članaka na mom sajtu (tj. da ga neću objaviti ako je lošiji), obično odustanu. Kao primer obično dam poređenje (za sada jedinog) gostujućeg članka o skladištenju bicikla preko zime, uz link ka mom članku koji se bavi samo temom skladištenja bicikla u stanu (bez doticanja “zimskih priprema”).

Prvi i jedini gostujući članak sam objavio jer sam rekao da ću objaviti članak ako je dobar i obrađuje temu koju nisam obradio, bez da sam se pre toga ogradio da mora biti vrhunskog kvaliteta i da ću, čak i ako ne objavim članak, verovatno sam pisati uskoro na temu, pa da ne bude ljutnje kako sam “ukrao ideju”. Procenio sam da je, bez gore napisane ograde, poštenije bilo da ga objavim, ipak se neko potrudio oko toga. I daleko je od lošeg. A služi i kao podsetnik da pazim šta obećavam.

Ovo jeste dosta priče o meni & mojim sajtovima, ali mislim da je poučno jer pokazuje glavnu opasnost kod gostujućih članaka: njihov uticaj na kvalitet sadržaja sajta i reputaciju/kredibilitet sajta.

Isto tako treba paziti i sa tekstovima koje vi pišete. Ako dozvolite jednom da novac utiče na neistinit opis usluge/proizvoda, ljudi vam više neće verovati, pa onda džaba radite.

– Sadržaj –


6. Zaključak

Monetizacija sajta, pogotovo ako se ne radi “po svaku cenu”, tj. na uštrb kvaliteta i kredibiliteta, može biti fenomenalna stvar. U članku sam objasnio najpopularnije načine monetizacije sajta, uz navođenje prednosti i mana svakog. Svako će izabrati sebi i za sebe koja opcija je najbolja. Ili izabrati više njih – jer jedna ne isključuje ostale.

Za koji god metod (ili metode) monetizacije sajta da se odlučite i koliko god da vam je kvalitetan sadržaj, čim stavite reklame (ili affiliate linkove), neko, nekad će vas optužiti da se “ciganite”, “žicate za pare” i sl. S tim se morate unapred pomiriti. Postoji puno sajtova koji prave đubre sadržaj i nude (pot)plaćene recenzije, tako da su mnogi veoma osetljivi i oprezni kada vide da se sajt monetizuje. I suočićete se sa tim predrasudama s vremena na vreme. Da li je vredno? To opet mora svako za sebe oceniti i odlučiti.

Kao i uvek, sve dopune, konstruktivne kritike i Patreon donacije su više nego dobrodošle. 🙂

– Sadržaj –


7. Bonus video – može li se zaraditi na YouTube?

Video u kojem pričam na temu može li se i kako zaraditi na YouTube (pričam i o YouTube algoritmu):

Može li se zaraditi novac na YouTube?
Može li se zaraditi novac na YouTube?

– Sadržaj –


Molim Vas da koristite BikeGremlin.net forum za sva pitanja i komentare.

Ako ste primetili neku grešku u članku, ili informacije koje nedostaju - molim Vas da mi na to skrenete pažnju komentarom na BikeGremlin forumu.
Na forumu možete pisati anonimno (stavite bilo koje ime/nadimak pri registraciji), ali mislim da je dobro da sve dopune i ispravke članaka budu javno dokumentovane (čak i ako njihov autor izabere da ostane anoniman).

Skip to content